Panorama nove srpske poezije Vesna Đorđević Irena Plaović Vladan Bajčeta Novak Đukić Nemanja Karović

Proverite vreme isporuke
499 RSD

Broj bodova koji ostvarujete kupovinom ovog proizvoda:

10
Proverite stanje pozivom call centra

Mogućnost produžene garancije ili osiguranje određenih uređaja od štete i krađe

Za određene uređaje dostupna je opcija produžene garancije uz uplatu premije osiguranja. Detalje i spisak uređaja obuhvaćenih ovom uslugom pronaći ćete na strani Osiguranje uređaja.

Reklamacija na kupljeni uređaj

Informišite se o mogućnostima povrata i reklamacije kupljenog uređaja.

Informacije o proizvodu

Kada je rok za prijavu na konkurs Panorama nove srpske poezije okončan, na zvaničnoj adresi našlo se preko hiljadu autorskih priloga. Reč je o brojci koja je, uveliko nadmašujući očekivanja, na neposredan način posvedočila o postojanju velike zajednice stvaralaca koji na srpskom jeziku neguju pesničku reč. Za žiri - suočen sa više hiljada pojedinačnih pesama - to je bio znak da valja zasukati književnokritičke rukave i pažljivim čitanjem odabrati irske priloge koji se po umetničkoj vrednosti izdvajaju od ostalih. Obimnost i težinu ovakvog posla nije neophodno posebno isticati, ali je važno napomenuti da su članovi žirija svesni da među brojnim neizabranim pesnicima nesumnjivo ima i onih koji su po estetskim dometima svojih lirskih tvorevina zavredeli da se nađu na stranicama ovogodišnje Panorame. Ipak, konkursom predviđeni obim odredio je granicu izbora, neophodnu kao branu od kvantitativne relativizacije po prirodi uvek restriktivnog posla književnog nagrađivanja. Zahvaljujući se svim prijavljenim autorima, ohrabrujemo ih da se prijave na konkurs koji će biti raspisan i naredne godine. Žiri je, međutim, bio u potpunosti saglasan oko umetničkih kvaliteta pedeset i jednog pesnika, čiji su tekstovi izabrani da sačinjavaju Panoramu nove srpske poezije. Reč je o stvaraocima veoma raznovrsnih poetičkih i tematskih usmerenja, koji - kako se ispostavilo - pripadaju različitim generacijama, žive u raznim mestima ne samo Srbije nego i šireg kruga srpskog kulturnog prostora, čiji glasovi dopiru iz velikih evropskih gradova, ili do nas dospevaju čak i sa drugih kontinenata. Svima im je, ipak, zajedničko to što, negujući samosvojnu osećajnost i pronalazeći puteve do autentičnog lirskog izraza, prevode srpski jezik u predele umetničke lepote.